Virtuelna učionica - ideje vrijedne prenošenja

 

 

Jeste li več čuli za Courseru? Daphne Koller i Andrew Ng dijele viziju u kojoj svako, bez obzira na to koliko su siromašni, mogu da se prošire svoje umove i perspektive sa lekcijama sa najboljih svjetskih univerziteta.


Coursera je online startup za širenje kvalitetnog obrazovanja sa najboljih univerziteta na svijetu i može se opisati kao 'game changer'. Obrazovanje na globalnom nivou, koje nudi besplatne kurseve svakom sa internet vezom, zapravo čini san o edukacijih svih mogucim.

Zamisao dva Stanfordska profesora Andrewa Ng i Daphne Koller otpocela je u 2011. I za manje od godinu dana od kada postoji dobili su preko 16 miliona dolara za svoj poduhvat. Počeli su sa predavanjima sa Stanforda i Princetona, a danas imaju predavanja sa prestižnih univerizetat kao što su: University of Michigan, University of Pennsylvania, University of Edinburgh, California Institute of Technology, Duke University, Georgia Institute of Technology, Johns Hopkins University, Rice University, University of California, University of Illinois, University of Washington, University of Virginia, University of Toronto, EPF Lausanne.

Sa tako prestižnih univerziteta možemo da slušamo 120 predavanja (za sada) kao što su: Uvod u Logiku, Kriptografija, Algoritmi, Uvod u Programiranje, Osnove Farmakologije, Uvod u Finansije, Statistika, Istorija svijeta od 1300, Bioelektricitet, Uvod u Astronomiiju... i mnoge druge.

Zanima vas kako to sve izgleda prije nego se prijavite na neko predavanje? Pa vrlo jednostavno, registrujete se na sajtu cousera.org odaberete predavanje koje vas zanima, i slušate predavanja. Kursevi traju od 4 - 10 sedmica. A predavanja traju od 5 do 30 minuta. Nakon sedmice slušanja obično ćete odraditi mini kviz ili napisati esej i na kraju kursa radite ispit. Nakon ispita dobijate cak i digitalni certifikat. Ali ja smatram da ova divna platforma nije tu radi nekih certifikata nego da nam obogati svakodnevni život i donese nova znanja.

Ako vam Coursea ne nudi ono što biste vi htjeli slušati, tu su i neki drugi online izvori kurseva i predavanja. Prvenstveno tu je Udemy koji nudi stvarno mnogo kurseva od kojih se neki plaćaju a neki su besplatni. Ako ste svarno dobri u nečemu to je takođe platforma na kojoj možete započeti vlastiti kurs i možda zaraditi koji fening.

 

Linkove za ostale besplatne kurseve pogledajte ovdje: http://www.sanmagazin.com/lifestyle/item/1234-virtuelna-u%C4%8Dionica?

 



DJ robot i roboti plesačice

 

 

 

Zamislite plesačicu prpošnih grudi kako uz zvuke muzike koju pušta DJ zanosno njiše kukovima držeći se pri tome nogama i jednom rukom za šipku. Neki od vas će pomisliti da je riječ o kakvom striptiz baru, dok će druge ovo asocirati na ples oko šipke - fitness. Međutim, griješite. Riječ je o DJ robotu i robotu koji pleše oko šipke.

 

Giles Walker, umjetnik je koji već 20 godina radi sa robotima kao pripadnik gerila umjetničkog pokreta kreirajući kinetičke skulpture i robote od različitih reciklažnih materijala. 2008. godine predstavio je svijetu i svoja dva robota koja sam spomenula, a među njegovim radovima može se vidjeti i robot beskućnik, koji je za razliku od živog prosjaka izazvao puno više pažnje.

 

Sliku robota beskučnika i video DJ robota i robota plesačice pogledajte na:

 

 

 

http://www.sanmagazin.com/zabava/nauka-i-tehnologija/item/1232-dj-roboti-i-roboti-plesacice 


Zašto nas bole ožiljci pred promjenu vremena?

 

 

Veza između bola i promjene vremena je zabilježena još u doba Rimskog carstva. O tome je pisao i Aristotel 400 godina prije nove ere uočavajući da su mnoge bolesti povezane sa promjenom vremenskih prilika.

Tokom decenija istraživanja naučnici su sumnjali da su mnogi meteorološki faktori ti koji uzrokuju bol, a među njima su: vlažnost, pritisak, količina sunčevog zračenja, temperatura i ijonizacija zraka. Neke od bolesti su registrovane kao posebno osjetljive na promjene vremena, kao što su: artritis, osteoporoza te ožiljci od povreda ili operacija.

 

Iako je na ovom polju bilo mnogo istraživanja, sva su se ona zasnivala na pretpostavkama naučnika, tako da ni dan danas nije tačno utvrđeno šta je to uzrok bola. Međutim, jedna od pretpostavki je da se mišići i tkiva zbog svoje elastičnosti usljed promjene temperature i pritiska šire i skupljaju. U slučaju povrede, tkiva su često prekinuta, te postaju kruta i imaju slabiju mogućnost prilagođavanja na izmijenjene vremenske okolnosti kao zdrava, neoštećena tkiva, te time uzrokuju bol. 

 

Osim već pomenutog, bol usljed promjene vremena može biti prouzrokovan promjenom raspoloženja, koje pogađa veliki broj ljudi ili usljed promjene u osjetljivosti nervnih završetaka prouzrokovanih izmjenama u temperaturi, pritisku i vlažnosti. 

 

Iako istraživanja nisu definitivna, čini se da je u većini njih pritisak jedan od glavnih uzročnika. Pri tome se misli na barometarski pritisak.